Crnogorski Zenski Lobi

Sa radom smo počele septembra 1999 god , a registrovale organizaciju 17.02 2000god. Na osnovu člana 19 Zakona  o nevladinim organizacijama("SI.1ist CG" broj 39/11), preregistracija organizacije izvršena je  u Ministarstvo unutrasnjih poslova, po tada važećim zakonodavnim normama.U Registar udruženja, Crnogorski ženski lobi upisan je pod rednim brojem 466 rubrika  sa sjedistem u Podgorici.
 

Organizacija ima u fokusu djelovanja aktivistički i feministički pristup protiv svih oblika nasilja, diskriminacije, stigme, seksizma i mizoginije, rad na unaprijeđenju i poboljšanju  ženskih i dječijih ljudskih prava u svim segmentima porodičnog, profesionalnog , društvenog miljea,  uspostavljanju rodne ravnopravnosti  kao nužne i pozitivne društvene promjene .
 

Radimo i  na promovisanju mirovne , antiratne politike , nenasilnih oblika komunikacije i djelovanja sa drugim i različitim, propagiranje suživota kao  i vjersku , nacionalnu , političku toleranciju , uvažavanje različitosti kao prednost življenja .
 

U svom radu polazimo od  činjenice da je nasilje nad ženama i djecom  dio svjetskog političkog procesa, koji ih obezvlašćuje kao ljudska bića i dovodi u stanje poslušnosti i pokornosti . Na taj način  žene i djeca dovodeni u stanje nemoći bivaju lakše kontrolisana, poslušnija i imaju  strah od autoriteta.
 

Sve dok  ćute žrtve nasilja su dobar potencijal za manipulaciju u porodici, sistemu društvu uopšte. Nasilje proizvodi mržnju. Ono stvara opšti strah i gubitak kontrole. Žrtve koje su izolovane i ucjenjene ne mogu inicirati nikakvu društvenu promjenu.
 

Ako nasilnici nikada nijesu proglašeni krivima, ako žrtve ne mogu govoriti i donositi sopstvene odluke, o kakvim ženskim i dječijim pravima možemo da razgovaramo? Sve dok društvene institucije ne obezbijede siguran javni prostor u kome žene i djeca žrtve nasilja mogu da kažu sva svoja iskustva nasilja, a da im se pri tom vjeruje u taj iskaz, ne možemo govoriti o poštovanju ženskih i dječijih ljudskih prava. Država na taj nacin legitimizuje nasilje nad ženama  i potvrđuje da žensko tijelo pripada njima-muškarcima
 

Povezujuci politički kontekst pozadine muškog nasilja nad ženama i lično iskustvo sa društvenim procesom potčinjavanja žena shvata se suština održavanja patrijarhata koji proizvodi, podržava i prikriva nasilje nad ženama, nastojeci ga učiniti nevidljivim i time umanjiti problem koji i u 21 vijeku predstavlja veliki problem sa još većim posljedicama po jedinku, porodicu, institucije i društvo .